S obzirom na to da se u posljednje vrijeme većina brendova okrenula marketingu vrijednosti (o kojem smo već nebrojeno puta pisali), ovoga smo se mjeseca odlučili baviti izazovom koji je već dulje vrijeme prisutan diljem svijeta.

Naravno, radi se o širenju glasina, netočnih informacija, lažnih vijesti i slično kojima je (najčešće) primarni cilj izazvati kaos te povećati nepovjerenje građana u institucije i vladu. Svima njima je jedna stvar zajednička – nastaju i šire se preko društvenih mreža brže od požara.

U ovom ćemo se blogu osvrnuti na tri događaja koja su obilježila srpanj, počevši od banalne glasine o “anti-seks” kartonskim krevetima na Olimpijskim igrama, do agencija koje traže influencere za širenje lažnih vijesti na društvenim mrežama. 

Spavaju li ovogodišnji Olimpijci na “anti-seks” krevetima?

Jedan od najvećih događaja ovoga mjeseca su Olimpijske igre za koje je do zadnjeg trenutka bilo upitno hoće li se uopće održati. Kao i kod svakog takvog događaja, vijesti i glasina nije manjkalo, a društvene su mreže pritom igrale važnu ulogu. 

Jedna od smješnijih glasina koja se proširila je ona o kartonskim krevetima za sportaše. U ime održivosti i očuvanja okoliša, organizatori su odlučili koristiti reciklirajuće kartonske okvire kreveta i plastične madrace koji mogu podnijeti težinu od 200 kilograma. No, nije trebalo dugo da se društvenim mrežama proširi glasina o “anti-seks” krevetima kojima se sportašima želi onemogućiti “intimna druženja”.

Glasini je pridonijela i nekoliko dana ranije objavljena vijest da je sportašima savjetovano da ne koriste tisuće besplatnih kondoma, već da ih ponesu sa sobom u svoje zemlje i tako šire svijest o HIV/AIDS-u. 

Jednom kada su objave o “anti-seks” krevetima počele puniti feedove na društvenim mrežama, malotko je razmišljao o tome je li informacija točna ili ne. Prvenstveno zato što su postovi bili podosta zabavni. 

Glasina je toliko uzela maha da se oglasila i tvrtka Airweave koja je napravila spomenute krevete i madrace. U priopćenju koje su objavili na Twitteru nakon brojnih upita, naveli su da su kartonski kreveti čvršći od onih napravljenih od drveta i željeza te objasnili zašto su okviri podijeljeni u tri bloka.

Analiza

Prema Mediatoolkitovoj analizi, Twitter je neupitno prednjačio u spominjanjima “anti-seks” kreveta, a broj pogleda objava prešao je 3,5 milijarde

Izvori spominjanja

Kao što je vidljivo na donjem grafu, spominjanje “anti-seks” kreveta krenulo je 18. srpnja nakon što je irski olimpijac Rhys McClenaghan objavio snimku na kojoj skače po krevetu kako bi pokazao njegovu izdržljivost. No, veliki skok u spominjanjima dogodio se tek par dana nakon, 23. srpnja.

Broj spominjanja kroz vrijeme

McClenaghanovu snimku pogledalo je više od 3,5 milijuna ljudi te ima gotovo 10 tisuća retweetova.

O “anti-seks” krevetima nije se raspravljalo samo na društvenim mrežama. Mnoge su poznate svjetske medijske organizacije i agencije kao The New York Times, BBC, Washington Post, CNN, ESPN i Reuters prenijele tu “vijest” te objasnile da se, zapravo, uopće ne radi o “anti-seks” krevetima.

S obzirom na to da su društvene mreže postale plodno tlo za širenje (opasnih) teorija zavjera i lažnih vijesti, postavlja se pitanje treba li ovakve “bezopasne” lažne vijesti osuditi ili se na njih trebamo samo nasmijati?

Ohrabrujuće je vidjeti da u ovome slučaju medijske organizacije nisu slijepo pratile objave na društvenim mrežama i prenosile informacije bez dodatne provjere. Ovo ističemo jer smo nebrojeno puta svjedočili prodiranju lažnih vijesti u mainstream medije koji nisu obavili jednu od temeljnih dužnosti – pružanje točnih i provjerenih informacija svojim čitateljima. 

Pitanje širenja lažnih informacija na društvenim mrežama nije niti nova niti iznenađujuća pojava, već svakodnevica korisnika društvenih mreža. “Bezopasna” lažna vijest kao što su olimpijski “anti-seks” kreveti u ovome je slučaju prouzročila manju PR krizu “samo” tvrtki koja je napravila krevete te ih primorala na objavljivanje priopćenja kako bi izbjegli krivu percepciju javnosti.

No, što kada lažne vijesti i informacije potencijalno utječu na zdravlje ljudi? 

Ubija li Facebook ljude?

Ako je suditi prema izjavi američkog predsjednika Joe Bidena, da. Upravo je ta Bidenova izjava drugi događaj u srpnju na koju ćemo se osvrnuti u ovom blogu.

Za početak, evo malo konteksta.

Kao što smo već prethodno spomenuli, društvenim mrežama neprestano kolaju netočne i neprovjerene informacije u koje veliki broj ljudi vjeruje.

Na pitanje novinara o tome što želi poručiti platformama kao što je Facebook po pitanju netočnih informacija i teorija zavjere vezanih za pandemiju i cjepiva, Biden je odgovorio:

“Oni ubijaju ljude. Jedina pandemija koju trenutno imamo je među necijepljenima. “

Facebook Bidenu nije ostao dužan, već je njihov potpredsjednik za integritet Guy Rosen ubrzo objavio post u kojem odbacuje Bidenove optužbe. Rosen je istaknuo kako je 85% Facebookovih korisnika u SAD-u cijepljeno ili je izrazilo želju za cijepljenjem. Također, u postu je iznio i korake koje je Facebook napravio u posljednje vrijeme kako bi spriječili širenje neistina na njihovoj platformi.

Biden je kasnije ublažio svoje komentare rekavši da Facebook ipak ne ubija ljude, ali da, prema podacima Centra za suzbijanje digitalne mržnje, svega 12 ljudi proizvodi sve lažne informacije na društvenim mrežama. Zanimljivo je to da je među spomenutim ljudima i Robert F. Kennedy Jr. koji je zbog svojih stavova protiv cijepljenja blokiran na Instagramu, no još uvijek ima Facebook profil.

Analiza

O Bidenovim komentarima pisalo se i raspravljalo gotovo podjednako na svim internetskim izvorima – od web stranica do društvenih mreža. Ovoga je puta Twitter pao na drugo mjesto s 28% objava, dok su web stranice bile primarni izvor objava s 39%.

Izvori spominjanja

Iako se o Bidenovim komentarima, logično, najviše pisalo u SAD-u, Mediatoolkitova karta pokazuje da je i ostatak svijeta popratio ovu temu. To ne čudi s obzirom na to da je Facebook prisutan u većini zemalja na svijetu, a u nekima je njegov utjecaj toliko velik da je postao i sinonim za internet. Također, problem širenja lažnih vijesti na Facebooku i ostalim društvenim mrežama prisutan je diljem svijeta, a ne samo u SAD-u.

Spominjanja prema lokaciji

Kada se govori o intervencijama platformi društvenih mreža u sadržaj koji objavljuju njihovi korisnici, nerijetko se povlači i pitanje slobode govora. Posebice kod onih čiji su postovi uklonjeni ili korisnički računi obrisani. No, ako uzmemo u obzir stvarne posljedice koje svjesno (i nesvjesno) širenje lažnih informacija ima na ljudsko zdravlje i društvo općenito, možemo povući paralelu između toga i vikanja “požar” u punom kinu.

Upravo je svjesno širenje lažnih informacija tema trećeg događaja mjeseca srpnja.

Tko plaća influencerima za širenje lažnih vijesti?

Ova je vijest došla od Mirka Drotschmann i Léa Grasseta, dvojice influencera kojima je u svibnju pristupila agencija Fazze i ponudila im da u svoj sadržaj uključe informacije vezane uz cjepiva. Konkretno, ono Pfizerovo. Naime, agencija im je ponudila 2000 eura da milijunima svojih pratitelja prenesu informaciju da su ljudi cijepljeni Pfizerovim cjepivom umirali tri puta više od onih cijepljenih AstraZenecom. Agencija je pritom istaknula da je naručitelj njihov klijent koji želi ostati anoniman te da influenceri u svojim videima ne navode da su sponzorirani.

Prema navodima influencera, obojica su otpočetka primijetili da je ponuda izuzetno čudna, no pravili su se da su zainteresirani kako bi izvukli što više informacija. Iako Drotchmann i Grasset nisu pristali na ponudu, naknadno istraživanje njemačkog novinara Daniela Laufera pokazalo je da neki od influencera s milijunima pratitelja jesu. No, nakon što je vijest dospjela u medije krajem srpnja, uklonili su sporne videe. 

Analiza

Mediatoolkitova analiza ključne riječi “Fazze” pokazala je kako je sentiment više od 85% online objava bio negativan. Također, Twitter je i ovoga puta bio glavna društvena mreža na kojoj se o ovoj temi raspravljalo s gotovo 90% svih objava na tu temu. 

Omjer sentimenta

I o ovoj se temi raspravljalo diljem svijeta, no ovoga je puta najviše objava došlo je iz Brazila. Razlog tome je sumnja da je jedan od najpopularnijih brazilskih YouTube influencera Everson Zoio u svojim videima širio lažne informacije o Pfizeru koje mu je dala agencija. Zoia na YouTubeu prati gotovo 13 milijuna ljudi, a videi su mu inače temeljeni na zabavi i spačkama.

Spominjanja po lokacijama

Lažne vijesti i lažne informacije – novo normalno?

Iako su i lažne vijesti i lažne informacije prisutne od kad je čovječanstva, jačanjem društvenih mreža i demokratizacijom javnog govora, taj je problem postao sve veći i ozbiljniji. Žrtve lažnih vijesti i lažnih informacija više nisu samo starije osobe (kao što se to u početku smatralo) već i mladi koji zbog nedostatka medijske pismenosti ne mogu kritički procijeniti i prepoznati kvalitetnu vijest, odnosno informaciju od one lažne.

Pandemija je uvelike potencirala širenje lažnih vijesti i informacija te ih stavila u fokus šire javnosti. Ovo potonje čak i nije loša stvar jer se upravo ovdje pruža prilika za kvalitetnijom edukacijom šire javnosti i diskusijom o ovom problemu. Jednoga dana kada pandemija bude iza nas, lažne vijesti i informacije neće odjednom nestati. No, ono što nam daje blago optimistični pogled je činjenica da bi ljudi mogli kritičnije pristupiti onome što čitaju na društvenim mrežama, a ne samo pasivno prihvaćati informacije. Taj je pomak vidljiv kroz pojavu raznih inicijativa i fact checkera kojima je cilj pronaći lažne vijesti i informacije te ponuditi publici ispravnu verziju događaja i činjenica.

Nažalost, profitabilnost lažnih vijesti i informacija i dalje jedna od velikih prijetnji za slobodno novinarstvo, kao i za društvo u cjelini. Njihov negativan utjecaj ne možemo u potpunosti spriječiti, ali ga možemo smanjiti povećavanjem svjesnosti korisnika društvenih mreža i primjeni etičkih praksi u medijskim poslovima.


Zanima te kako izgleda marketing u SaaS industriji? Više informacija možeš saznati u našem blogu Marketing u SaaS-u: što, kako i zašto radimo?

Do you like Klara Malnar's articles? Follow on social!

Newsletter