Malo toga može izazvati kolektivno kolutanje očima kao što to mogu digitalni aktivisti – internet ratnici. Kategorija drugačija od digitalnih aktivista, hacktivista, i drugih čije se bojište s razlogom nalazi u bespućima interneta. Internet ratnici su oni koji ne izlaze na prosvjede, ali ih “attendaju”. Tipkaju traktate prijetnji i uputa što bi napravili na mjestu potlačenih ili diskriminiranih, ali najčešće bez hrabrosti da isto napišu pod svojim imenom. Dijele objave udruga uz pozive na akciju – ali uz pokoju uputu kako bi to zapravo trebalo organizirati.

Unatoč tome, posljednja zbivanja nam pokazuju da čak i ti postupci imaju mogućnost našu stvarnost učiniti boljom.

Zadnjih dana, ne najveća, ali svakako bitna vijest je bila ona o novom dostignuću u istraživanju ALS-a, neurološkog poremećaja za koji je većina nas saznala zbog popularnog “Ice bucket” izazova.

Podsjetimo se, u svrhu podizanja svijesti o ALS-u, pokrenuta je akcija u kojoj su se sudionici snimali kako se polijevaju ledenom vodom i izazivali druge na isto. Svatko izazvan tko se polio je po originalnom izazovu trebao donirati 1$ ALSA udruzi za istraživanje, dok bi oni koji su odbili izazov trebali donirati 10$. Sam izazov je bio značajan i edukativan jer je polijevanje ledenom vodom zapravo imitacija simptoma s kojima oboljeli od ALS-a žive.

Izazov se proširio internetom te postao viralan. Popularnost je dovela do uključenja brojnih zvijezda, sportaša i drugih javnih ličnosti.

Uz viralnost, slijedio je i velik broj kritika, primarno zbog daleko većeg broja snimaka polijevanja ledenom vodom, nego broja donacija – pa makar ovih od 1$.

Ta vrsta popularnog aktivizma je u tom trenutku nazivana “slacktivism”, u slobodnom prijevodu, lijeni aktivizam – onaj koji nije orijentiran prema promjeni već samopromociji. Ono što su kritičari zanemarili jest, kako unatoč tome što nije svaka izazvana osoba uplatila planirani iznos (dapače, vrlo malen broj je), sama popularnost videa je dovela do toga da je prikupljeno preko 115 milijuna$. Taj novac imao je direktan utjecaj i na financiranje istraživanja te na korak napravljen prema liječenju oboljelih.

Svakodnevno započinju i propadaju mnoge akcije tog tipa, bez uključenosti brojnih zvijezda primarno zato što nedostaje taj “slacktivistički” element popularnosti koji bi masu nagnao na sudjelovanje.

Takve primjere možemo pronaći i u prosvjednim akcijama.

  • Arapsko proljeće je organizirano na društvenim mrežama.
  • Occupy Wall Street također.
  • Podrška kurikularnoj reformi Za bolju Hrvatsku, pokrenuta kao Facebook event, privukla je preko 50 000 ljudi u Hrvatskoj na ulice.

Svi ti, kao i brojni drugi događaji, imaju isti razlog zašto su privukli toliki broj ljudi. Postali su viralni. Viralnost nema utjecaj samo na brzinu širenja informacije; ona direktno utječe i na vjerojatnost uspješnosti organiziranog događaja.

  • Snaga je u brojevima – velik broj “attendanja” govori onima koji su nesigurni u svoj dolazak kako neće biti sami na prosvjedu
  • U viralnim događajima uvijek (barem virtualno) sudjeluju i “influenceri” – osobe čije podupiranje akcije direktno utječe i na daljnje širenje informacija o istoj te povećava važnost sudjelovanja.
  • Sudjelovanjem u dijeljenju viralnih akcija, svatko postaje politički komentator i dobiva razlog za izražavanje svojih stavova – prilika koju će malokoji virtualni egzibicionist odbiti.

A da bi navedene točke dovele do promjene u stvarnome svijetu, neophodna je pomoć i onih koji se miševima i tipkovnicama bore sa svojih kauča.

Zanima vas više o ovoj temi? Pročitajte naš besplatan ebook “What brands can learn from politicians communicating on social media”.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Attach images - Only PNG, JPG, JPEG and GIF are supported.

You May Also Like